Sirevi pozitivno djeluju na organizam

Brojna su istraživanja već dokazala da sirevi pozitivno djeluju na organizam, a često ćete naići na mišljenja da to nije tako zdravo. Tako će neki reći da je ovisnost ili da je loša za kožu, posebno za masnu i problematičnu kožu, piše časopis Bustle.

Tjednik “Time” pisao je o novoj relevantnoj studiji iz “European Journal of Nutrition”, koja je analizirala dugoročne učinke konzumacije sira i utjecaj na razvoj kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara na 200.000 ljudi.

Deset godina liječnici su slijedili životne navike sudionika studije, a zaključak je da oni koji sir konzumiraju umjereno, do 40 grama dnevno, imaju znatno manji rizik od srčanih i moždanih udara, u usporedbi s onima koji sir jedu vrlo rijetko ili nikada.

Nutricionistica i osnivačica “NAO Nutrition” Niki Ostrover jedna je od mnogih koja vjeruje da sir ima brojne pozitivne učinke. Ona vjeruje da se najviše dobrih svojstava može naći u svježem siru i namazu od sira.

“Nepasterizirani sirevi sadrže puno protuupalnih masnih kiselina poput omega 3 i omega 6 masnih kiselina”, rekao je Ostrover, koji objašnjava da je upala u korijenu većine bolesti, pa će nam hrana poput sira bogatog protuupalnim svojstvima pomoći brže ozdravljenje.

Sadrže proteine
Većina sireva sadrži puno proteina, pa je dobra zamjena za one koji žele smanjiti unos mesa. Proteini mogu također pomoći u reguliranju razine šećera u krvi, poboljšati zdravlje mišića i kostiju, kvalitete kose, kože i noktiju, pooštriti rad mozga, povećati energiju i sposobnost tijela da apsorbira druge hranjive tvari.

Puni su kalcija i vitamina
Kalcij je ključan za jake i zdrave kosti, a samo jedna porcija cheddar sira sadrži 204 mg kalcija. Za odrasle starije od 18 godina preporučeni dnevni unos kalcija je oko 1000 mg.

Zadržavanje dobre razine kalcija u tijelu također može spriječiti bolest zuba i desni, a njegova alkalna svojstva pomažu u balansiranju pH u usnoj šupljini i stvaranju zaštite od karijesa.

“Pokazalo se da i konzumiranje sira smanjuje alergije jer su sirevi bogati vitaminom D, probioticima i enzimima”, kaže Ostrover.

Dobri su za crijeva
Ako ste intolerantni na laktozu, određeni sirevi s visokim sadržajem probiotika odlični su za probavu jer ih oni reguliraju i mogu smanjiti nadimanje. Grčki jogurt, mršav sir i meki fermentirani sirevi poput goude, cheddar i parmezana puni su probiotika i mogu u velikoj mjeri utjecati na bolje rad crijeva.

“Crijeva su centar našeg imunološkog sustava, a velika količina probiotika u svježem siru pomaže u apsorpciji hranjivih tvari i zacjeljivanju crijeva, kao i jačanju imunološkog sustava”, rekao je Ostrover.

Poboljšavaju raspoloženje i rad mozga
Ta je uloga zaslužna za aminokiselinu zvanu tirozin, za koju se zna da smanjuje stresne reakcije u tijelu i pokreće reakcije na dopamin. Neke studije sugeriraju da visoke doze tirozina mogu smanjiti depresiju.

Već je poznato da sirevi s visokom razinom probiotika, ako se redovito konzumiraju, poboljšavaju raspoloženje, smanjuju anksioznost i djeluju protiv depresije.

Oni mogu spriječiti bolest jetre
Sir poput parmezana, brie i cheddar sadrži spoj zvan spermidin, za koji se vjeruje da sprečava fibrozu jetre, i hepatocelularni karcinom – najčešći tip raka jetre. Ovaj spoj također može usporiti regeneraciju stanica karcinoma.

Mogu smanjiti upalu
Bakterije iz nekih sireva mogu smanjiti upalu i poboljšati zdravlje debelog crijeva. U Koreji su otkrili da probiotik propionibacterium freudenreichii (expialidocious), koji se nalazi u švicarskom siru, može pomoći u smanjenju upale u tijelu i spriječiti akutni kolitis.

Uz to, ovaj probiotik ima sposobnost popravljanja imunološkog sustava u tijelu. Nutricionistica Ostrover ipak primjećuje da je kvaliteta sireva važna i kaže da se svi ti pozitivni aspekti uglavnom odnose na sirove – nepasterizirane sireve.