DOK PIJETE ANTIBIOTIKE, NE JEDITE OVO VOĆE: Dr Pelemiš ukazao na najveće greške koje ljudi rade, EVO ŠTA JE PRAVILNO

Sta su zapravo antibiotici, zbog čega se propisuju i kako se koriste, objasnili su gostujući na RTS-u dr Mijomir Pelemiš i pedijatar dr Mirjana Mićović.

“Antibiotici nisu lijekovi za snižavanje temperature. Za to postoje drugi lijekovi, a antibiotici su lijekovi isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Da bismo znali da je o tome riječ, bolesnik mora da se pregleda, da se uzmu određene vrste bar minimalnih laboratorijskih analiza”, objasnio je infektolog i specijalista kliničke farmakologije doktor Mijomir Pelemiš dok je pedijatar Mirjana Mićović odgovorila na pitanje kada se djeci prepisuju antibiotici:

“Elementarna je krvna slika i taj famozni CRP koji se uzima pored leukocita, to je onako za neku brzu orijentaciju ako posumnjamo na bakterijsku infekciju. Međutim, neznanje je među ljudima što misle da antibiotikom mogu da reše sve probleme”.

Dr Mićović je napomenula da djeca uzrasta od tri do četiri godine u 90 odsto slučajeva imaju virusne, a ne bakterijske infekcije.

“Imuni odgovor deteta je dobar ako dijete reaguje na uslove spoljašnje sredine. To znači da je dobro da dete dobije temperaturu, jer to pokazuje da ima dobar imuni sistem koji se brani. Naravno da je sada veliki znak pitanja da li se brani od virusa ili bakterija”, istakla je i dodala kako razlikovati virusnu infekciju od bakterijske.

“Curenje iz nosa, kašljucanje, suhi kašalj, laringitis, malaksalost, bolovi u kostima… to su znaci da je riječ o virusnoj infekciji”.

Jedan od čestih razloga zbog kojih će vam lekar prepisati antibiotike su i urininarne infekcije.

“Urinarne infekcije mogu da izazovu ozbiljno zapaljenje bubrega. Kad neko ima česte infekcije mokraćnih kanala, treba utvrditi zašto ih ima. Nije svejedno ako neko ima jednom zapaljenje mokraćnih kanala ili ima za godinu dana pet puta, onda je neophodan pregled kod ginekologa ili urologa, da se vidi odakle je izvor bakterija, da li je urođeni poremećaj u mokraćnim kanalima, kamen u bubergu, ima li nešto drugo što uzrokuje skupljanje bakterija na određenom mjestu i onda se infekcije ponavljaju”, rekao je dr Pelemiš.

Kako je dodao, antibiotici smiju da se uzimaju čak i u prvom trimestru trudnoći, ali ne svi antibiotici.

Ova vrsta lijekova daje se i zbog problema sa zubima.

“Kada neko vadi zub, ako ima razloga da mu se pojavi infekcija ili da mu se pogorša zdravstveno stanje – bolesti srca, srčane mane itd. gdje mora preventivno da se da jedan dan do 48 sati antibiotik, to ima smisla, sve duže nema smisla, to će kod vas stvoriti mogućnost da bakterije steknu što veću otpornost. Što više bakterijama dajete antibiotika, dajete im šansu da brzo stvore imunitet. Bakterije postaju otporne, jer menjaju svoju građu, a novih antibiotika nema”.

Ljekari su izdvojili i greške koje ljudi prave dok uzimaju lijekove.

“Antibiotici ne zahtevaju posebnu vrstu ishrane, ali grejpfrut, recimo, ne treba uzimati uz antibiotik zarad bolje resorpcije lijeka. To je voće koje ometa resorpciju, kao i mlijeko, ali treba uzimati jogurt i kiselo mleko, to je kao i probiotik”, istakao je Pelemiš.

Greška je i brz prestanak uzimanja antibiotika.

“Da bi se vidjelo da neki lijek deluje, pacijent mora da ga uzima najmanje tri dana, e to je ono što je problem – pacijenti piju dan ili dva antibiotik, onda im je dobro i oni ga ostave. To je veliki problem jer se tako razvija otpornost na bakterije, pa sledeći put kada date antibiotik, on više neće da djeluje. Ne smije da se tako kratko uzima, mora da se uzima minimalno pet dana jer efekat antibiotika ne može da se vidi dok ne prođe tri dana”, napomenuo je infektolog.