Na što trebamo obratiti pažnju kada stignu rezultati naše krvne slike?

Samo nekoliko kapi krvi u epruveti može nam puno reći o našem zdravlju. Na primjer, imamo li upalni proces i u kojem trenutku moramo ići liječniku. Na što trebamo obratiti pažnju kada stignu rezultati naše krvne slike?

Primili ste rezultate laboratorijske analize krvne slike, a na njoj: eritrocite, leukocite, trombocite, ALT, AST, HDL, LDL. Vidite vrijednosti, ali ne znate što one znače.

Rezultati koji prelaze referentni raspon, niži ili veći od tih vrijednosti, trebali bi biti naznačeni na samom nalazu, obično u obliku zvjezdice.

U laboratoriju prvo što ćete vidjeti su eritrociti, crvena krvna zrnca. Gotovo da nema osobe koja ih nije čula. Prevoze plinove, bez kojih nema života.

Oni isporučuju kisik u naša tkiva, omogućuju tkivima normalno funkcioniranje, a smanjene vrijednosti mogu ukazivati ​​na anemiju, dok povišene vrijednosti ukazuju na neke druge krvne poremećaje, nazvane policitemija.

Leukociti su bijela krvna zrnca ili kako ih mi nazivamo bijelim krvnim stanicama. Njihova uloga je zaštitna, tj. Brane nas od raznih mikroorganizama.

Bijele krvne stanice su naši glavni borci protiv raznih zaraznih reagensa, bilo da su virusi, bilo da su bakterije ili gljivice. Dakle, također je potrebno da se oni nalaze u fiziološkim rasponima kako bismo znali je li s našim organizmom sve u redu. Ako su određene klase povišene, to točno ukazuje na to koji infektivni agent napada naš organizam i kada se treba boriti protiv njega.

Zato je važno obratiti pažnju ako vrijednosti leukocita nisu unutar njihovih granica.

Upalni proces uglavnom je uzrokovan povišenim vrijednostima bijelih krvnih stanica, tj. Leukocita, ali i povišenim vrijednostima nekih drugih parametara, poput reaktivnog proteina (CPR). Tako analizom dobivamo uvid u mogući uzrok upalnih procesa.

Parametri koji nas često zbunjuju su ALT i AST. Oni su zapravo jetreni enzimi. AST i ALT su transaminaze, enzimi čija aktivnost ukazuje na očuvanu funkciju jetre.

Dilema se javlja i s kolesterolom. Znamo da je jedno dobro, a drugo loše. Ali često ih miješamo.

HDL je takozvani dobar kolesterol, on čisti krvne žile i poželjno je da njegove vrijednosti budu veće. LDL kolesterol, takozvani loši kolesterol, ukazuje na postojanje aterosklerotskog rizika, odnosno da li postoji rizik od vaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti poznatih kao moždani ili srčani udar. Dakle, ako su ti rizici niski, šanse osobe da razviju neku od tih bolesti su također male.

Za dobro zdravlje potrebne su i vrijednosti šećera unutar propisanih granica. Ako imate 3,6 do 6,1 milimola po litri, kažemo da je šećer normalan, odnosno da je glikemija u redu.

Današnji savjet je provjeriti krvnu sliku jednom godišnje i ne jesti 12 sati prije nego što date krv na analizu.